[ANALIZA] Istra ostvarila u 2012. rast izvoza od 10 %
Objavljeno: 28.04.2014. \\ Politika. \\ 1072 pregleda \\ likes 0 comments 0

Istarska županija hrvatski je rekorder po udjelu malih i srednjih poduzetnika, budući da gospodarstvo županije čini 99,1 posto malih poduzeća, pokazuje analiza agencije Bisnode. Tako se potvrđuje naša analiza od kraja 2012. Da su temelj ekonomije Istre mali poduzetnici – skoro 10 tisuća ili 99,1% malih i srednjih poduzeća koji opsulužuje velike sustave sa svim potrebnim proizvodima.

Mala poduzeća u Istri u 2012. godini zapošljavali su u prosjeku 2,7 radnika, što upućuje na zaključak da su u Istri rašireni mali obiteljski poslovni subjekti. Ukupno je u svim poduzećima Istarske županije 2012. godine bilo zaposleno 44.902 osobe, što čini 5,2 posto u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj.

Kriza je, po svemu sudeći, utjecala na broj zaposlenih jer je u odnosu na pretkriznu 2008. godinu, broj zaposlenih smanjen 5,8 posto pri čemu je najveći pad od 11,6 posto bio upravo kod malih poduzeća.

Mali subjekti unatoč padu i dalje imaju najveći udio u strukturi zaposlenih, obzirom da 57,9 posto zaposlenih u županiji radi upravo u njima, stoji u analizi. U velikim subjektima radi 24,3 posto, dok je u srednjim subjektima zaposleno 17,8 posto osoba.

Subjekti u Istarskoj županiji realizirali su ukupno 28,47 milijardi kuna, što čini 4,5 posto ukupnih prihoda cijele Hrvatske. To je za 13,7 posto manje nego u predrecijskoj 2008. godini.

Veliki i srednji subjekti imali su blagi prihodovni pad za razliku od malih subjekata. Kumulativna neto dobit istarskih subjekata iznosila je 835 milijuna kuna. To je ponajprije zasluga 18 velikih subjekata koji su nadoknadili neto gubitak malih subjekata od 110 milijuna kuna. Svih 70 srednje velikih subjekata imalo je 44 milijuna kuna neto dobiti. Neto dobit na razini cijele županije u odnosu je na 2008. godinu smanjena 39,9 posto.

Baš kao i u cijeloj Hrvatskoj, kriza je utjecala i na investicije malih poduzeća koji su svoja ulaganja u pet godina prepolovili te su u 2012. godini iznosila ukupno 631 milijun kuna. Za razliku od malih poduzeća, oni srednje veličine su usprkos krizi povećali investicije u dugotrajnu imovinu za 31 posto te su iznosile ukupno 500 milijuna kuna.

Na razini županije izvoz je narastao 10,1 posto, a rast je zabilježen kod svih poduzeća bez obzira na njihovu veličinu. Ukupno je izvoz u 2012. godini iznosio 8,46 milijardi kuna. Najveći rast izvoza zabilježen je kod srednje velikih subjekata, te je iznosio 17,2 posto, dok je kod malih poduzeća porast iznosio 1,7 posto. Rast izvoza pratio je ujedno rast udjela izvoza u poslovnim prihodima, te je tako u 2012. godini udio izvoza u poslovnim prihodima bio 31,8 posto, za razliku od 2008. godine kada je iznosio 24,8 posto.

Poduzeća u Istri nešto bolje stoje po likvidnosti u odnosu na ostatak Hrvatske. Najbolju likvidnost imali su srednje veliki subjekti, te je tako prosječan koeficijent tekuće likvidnosti iznosio 1,81, što je 5,6 posto bolje u odnosu na 2008. godinu.

Kod malih subjekata tekuća likvidnost smanjila se za 9,9 posto, te je prosječno iznosila 1,09. Gledajući stupanj zaduženosti, može se reći da su mali subjekti u domeni prezaduženosti, s obzirom da u prosjeku 77 posto aktive financiraju iz eksternih izvora. Nešto niža zaduženost je kod srednje velikih subjekata, gdje stupanj zaduženosti iznosi 0,59.

Ako je suditi po broju subjekata u većinski stranom vlasništvu, Istarska je županija vrlo atraktivna za strane ulagače. Ukupno je 28,5 posto subjekata u većinskom inozemnom vlasništvu, a većina ih je očekivano vezana za turističku djelatnost. Hotelijerski sektor najviše zapošljava, što je očekivano s obzirom na turističku usmjerenost županije.

U hotelijerstvu radi 15,6 posto zaposlenih, slijedi veletrgovina s osam posto, dok maloprodaja ima 7,9 posto udjela. Prosječna neto plaća u Istarskoj županiji koja iznosi 4913 kuna je iznadprosječna u odnosu na prosjek Hrvatske i veća je 3,4 posto u odnosu na 2008. godinu. Kod malih subjekata neto plaća je nešto niža, te iznosi 4134 kune, dok srednji subjekti u prosjeku isplaćuju neto plaću od 5654 kune.

Hotelijerstvo i veletrgovina prednjače i po pitanju ostvarenih prihoda, s obzirom da skupa imaju četvrtinu udjela. Srednje veliki subjekti povećali su prihodovnost po zaposleniku za 2,5 posto te je ona iznosila 710 tisuća kuna.

Kod malih subjekata prihodovnost po zaposleniku iznosila je 482 tisuće kuna. Međutim, kada se gleda po djelatnostima, najviše subjekata je u veletrgovini, 13,6 posto. Slijedi stanogradnja kojom se bavi 12,5 posto svih subjekata, dok se poslovanjem nekretninama bavi 11,5 posto subjekata. Među malim i srednjim subjektima najprofitabilna je djelatnost veletrgovine koja je imala 90,1 milijuna kuna neto dobiti.

Djelatnost vezana za pomorski i obalni prijevoz putnika imao je 41,2 milijuna kuna neto dobiti, a duhanska djelatnost je ostvarila 40,8 milijuna kuna neto dobiti.

Sada vidimo da je borba za očuvanje statusa regije Istre i borba za očuvanje istarske ekonomije i naše zajedničke budućnosti, prava na rad i normalnijeg života nego što ga žive naši sugrađani u ostatku Hrvatske.

Iako se u analizi ne spominje, jasno je da nevjerovatna porezna presija, loše makroekonomsko stanje države i nedostatak vizije razvoja od strane premijera Milanovića i SDP-a ubijaju upravo malo i srednje poduzetništvo, koji su temelj svakog uspješnog društva.

Izvor: Poslovni.hr http://www.poslovni.hr/hrvatska/istra-hrvatski-rekorder-po-udjelu-malih-poduzeca-270041?fb_action_ids=10203486148335942&fb_action_types=og.likes

Heroj Grada
Komentari.